
Svaki drugi zaposleni u Srbiji pati od različitih oblika pritisaka na poslu. Stučnjaci za S media portal otkrivaju kako da povećate otpornost na stres koji je okidač mnogih oboljenja savremenog čoveka.
Na poslu provodimo više od 40 sati nedeljno. Često u radnom okruženju provedemo više vremena nego kod kuće, a kada se tome pridoda podatak da skoro 15 minuta dnevno provedemo žaleći se na probleme na poslu, postavlja se pitanje na koji način da se izborimo sa „lošim vibracijama“ u radnom okruženju. Na najžešćem udaru stresa su radnici i zaposleni u menadžmentu, dok su početnici i pripravnici pošteđeni takve vrste nerviranja. Istraživanja kažu da ukoliko ste samostalni preduzetnik, ili kako naš narod voli da kaže „sam svoj gazda“, izloženost stresu je manja. Iste sreće su i umetnici, dok radnici kada je stres u pitanju najviše „nagrabuse“.
|
Kako do „stote“ u Srbiji?
Kad radniku padne mrak na oči (VIDEO) Znamo da vam je dosta svega: Ovo su načini kako da se opustite! (FOTO+VIDEO) |
| Vrste stresa |
|---|
|
Klinički psiholog i psihoterapeut Danijela Stojanović za S media portal kaže da stresori mogu da budu preterani telesni napor, promena temperature, klimatskih uslova i neograničen broj psiholoških ili socijalnih uslova. Ona objašnjava da postoje dve vrste stresa:
- Akutni i hroničan stres su dve vrste stresa koje se razlikuju od stepena izloženosti stresnoj situaciji. Akutni stres je stanje koje nastupa nekoliko sati ili dana posle izlagnja stresnoj situaciji ekstremne jačine. To može biti, recimo, zemljotres, jaka eksplozija, ali i neka svakodnevna životna situacija. Hronični stres nastupa nastupa kada smo neprekidno izloženi stresnim situacijama. Može se reći da je to danas mnogima uobičajen način života, a posle nekog vremena nekima to čak i prija. Osećaju se ‘življim’ kada se stalno nešto dešava, jure iz posla u posao, a tamo gde nema većih problema uspevaju nekako da ih naprave. Ovo se može objasniti delovanjem određenih hormona koji se luče u stanju stresa, a od kojih se može stvoriti neka vrsta zavisnosti. |
| Antistres soba |
|---|
|
“Soba besa” je originalno rešenje Teksašanke Done Aleksander za sve one koji su puni besa, a ne žele da ga iskaljuju na drugim osobama. Ona je svoju garažu pretvorila u prostoriju gde su komšije slobodno mogle da razbijaju nameštaj i tako povrate unutrašnji mir.
Iako je ideja na početku delovala suludo, interesovanje je toliko poraslo da je Dona prošle godine iznajmila još veću prostoriju i pokrenula internet sajt za onlajn rezervacije. U zavisnosti od toga koliko klijenti plate, razbijanje stvari traje od pet do 25 minuta. Ipak stručnjaci upozoravaju da istresanje besa putem agresije nije dobro, jer kako kažu, nasilno ponašanje kod nekih ljudi može povećati stepen besa. |

POVEZANE VESTI
FACEBOOK KOMENTARI
20.05.2013 | 17:13 | Izvor: S media
I ove godine turističke agencije nude aranžmane skoro pa za "DŽ". Mnogi su se “opekli”, te su godišnji odmor proveli u prljavim sobama, u suživotu sa različitim insektima i gmizavcima. Kako izabrati turističku agenciju “od poverenja”?
17.05.2013 | 17:18 | Izvor: S media
Žene su oduvek bile “slabe” na obuću, što potvrđuje i izložba “Ah, te cipele”, koja nam daje mogućnost da bacimo pogled na poslednja dva veka u istoriji Srbije, od kraja turskih vremena pa do kraja postojanja Jugoslavije. Ovaj svojevrsni “modni vremeplov” moći ćete da pogledate u Muzeju primenje umetnosti u “Noći muzeja”, kao i do 16. novembra
17.05.2013 | 12:30 | Izvor: S media
Da li je starenje “boljka” koja se najteže prihvata? Da li u ogledalu vidimo samo odraz tela, ili nam oči, kao skeneri, vide sve promene u metabolizmu, čak i u duši? Prof. dr Miša Đorđević za S media portal otkriva delove najveće studije o starenju.
17.05.2013 | 11:53 | Izvor: S media
Mali Ivan oboleo je u 20. mesecu od težeg oblika autizma. Zbog velikih troškova lečenja, sa porodicom živi u podrumu. Kad je neraspoložen, povređuje se i štipa, gazi šake ako mu ne izađu u susret. Na njegovim rukama su brojni ožiljci, a roditelji nekad ne mogu da ispune njegove zahteve.
15.05.2013 | 21:16 | Izvor: S media
Očaranost, pa razočaranost radnim okruženjem može da rezultuje psiho-fizičkim tegobama koje izazivaju niz organskih bolesti. Stručnjaci za S media portal otkrivaju kako da prepoznate ove simptome i reagujete dok ne bude kasno.
15.05.2013 | 16:14 | Izvor: S media
„Rodi me majko srećnog, pa me u đubre baci!“, kaže narodna poslovica. Otkad je sveta i veka ljudi teže da budu srećni. Šta je sreća? Kako se ona manifestuje? Da li je primećujemo kad je tu? Da li je svi isto „osećamo“ ili je ona subjektivno stanje? Zašto su neki ljudi „srećniji“ od drugih?Da li postoji univerzalna sreća ili samo njeni trenuci? Da li sreća „dolazi“ sa bogatstvom? Postoje li „mantre“ za sreću?..., pitanja su na koja smo pokušali da odgovorimo…
14.05.2013 | 19:04 | Izvor: S media
Sve što nam je do juče smetalo i protiv čega smo se zdušno borili, danas prolazi pored nas kao „lanjski sneg“. Stručnjaci za S media portal otkrivaju zašto smo postali ravnodušni prema devijantnim oblicima ponašanja i šta bi trebalo da se desi pa da se trgnemo i ponovo poželimo da menjamo društvene okolnosti.
14.05.2013 | 16:06 | Izvor: S media
Vanja Kalezić ima tek 40 godina, a suočava se sa teškom bolešću – leukemijom. Njen suprug, troje dece i prijatelji organizuju akciju prikupljanja novca kako bi lekari mogli da urade Vanji transplantaciju koštane srži i podare joj novi život.
13.05.2013 | 16:57 | Izvor: S media
Ne, ne bacaj to! Odnećemo u podrum ili garažu, vidiš kakva su vremena… Možda nam zatreba! Ređaju se tako stare cipele, u prepunim ormarima se „gura“ poderana odeća, novine iz „prošlog veka“,ispadaju iz fioka, neraspakovano posuđe zvecka u kredencima, razne „usponene“ se „vrzmaju” po kući... I jednog dana primetite da vam je kuća prenatrpana i da čestito nemate gde da sednete!? Narodski rečeno, postali ste “hrčak”. Da li je takvo “ponašanje” uobičajeno ili je pak anomalija, pojašnjavaju nam stručnjaci
13.05.2013 | 12:25 | Izvor: S media
Da li su elektronske cigarete prava stvar za nesrećne pušače ili je to još jedna štetna “navlaka”, za S media portal objašnjavaju borci protiv pušenja dr Petar Borović i dr Zorica Plavšić.